Stari Grad - Bobovac
Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske
ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom, čiji
ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20
metara, poligonskog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine,
od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.
Podigao ga je ban Stjepan II. Kotromanić nešto prije polovine 14. stoljeća. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina 14. stoljeća), preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti turskim osvajanjem (1463.) Prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1349
Njegov položaja i konfiguracija terena je omogućavao odbranu i bio je
vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu
Sutjesku, koja je bila bez fortifikacija i imala više
administrativno-politički značaj. U njemu se čuvala bosanska kraljevska
kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela za koju se
pretpostavlja da je kralj Stjepan Ostoja naredio da se stara bobovačka crkva preuredi za tu svrhu. U njoj su bila sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II. Kotromanić i Stjepan Tomaš Kotromanić.
Zbog svog geostrateškog, vojnog i političkog značaja bio je meta napada osvajača.
U bosansko-srpskom ratu 1350. opsjeo ga je srpski car Stefan Dušan, ali ga nije osvojio.
Rujna 1407. godine grad je osvojila mađarska vojska i jedno vrijeme držala u njemu posadu u težnji da vrati na prijestolje svrgnutog bosanskog kralja Ostoju. (vidi: Bosansko-ugarski ratovi).
Stjepan Tomašević (1461.-1463.), posljednji bosanski kralj, zbog neposredne opasnosti od Osmanlija, seli kraljevski dvor u Jajce.
Bobovac su Osmanlije opsjeli 19. svibnja a osvojili 21. svibnja 1463.
nakon samo tri dana borbe. Jedni izvori navode da su se za grad vodile
teške borbe i da su Osmanlije pod gradom upotrijebili topove koje im je
slao Nijemac Jerg (Jörg) iz Nürnberga.
Također se govori da je knez Radak, koji je upravljao u to vrijeme
gradom predao Bobovac misleći da će za to biti nagrađen, ali su ga
Osmanlije nakon predaje pogubili. Brzi pad Bobovca, za koji se vjerovalo da može izdržati i dvogodišnju opsadu je iznenadio kralja Stjepana Tomaševića i onemogućio ga da sakupi vojsku i dobije stranu pomoć. Zbog toga su se i posade Visokog
i nekih drugih gradova predale bez borbe. Nakon njegovog zauzimanja,
Osmanlije su ga razorili ali su zbog njegovog izuzetnog strateškog
značaja ponovo sagradili neke objekte potrebne za njihov boravak.
Osmanska posada je boravila u Bobovcu sve do 1626. kada je napušten zbog gubitka strateškog značaja nastavkom osmanskih osvajanja prema sjeveru kada ostaje duboko u pozadini.
Kraljevska grobna kapela je rekonstruirana, ali nekim nepriznatim
metodama tako da je njena vrijednost umanjena. Danas se tu nalazi
mauzolej dinastije Kotromanića.
Objavi komentar